Solin (Salona), 3. stoljeće, bez bližih podataka o okolnostima nalaza (iz nekadašnje Zbirke Vicka Solitra, kupljena 1869.). Mramor, ostatci tamne boje na kosi; otkrhnut je završetak nosa, a mjestimice su manja površinska oštećenja vidljiva još samo na bradi, desnom obrazu, lijevom uhu i na kosi. Početak 3. stoljeća. Savršena preciznost u oblikovanju detalja te mekoća i profinjenost modelacije ukazuju na vrhunsko majstorstvo i rafiniranost autora. Glavi je majstor udahnuo životnost i gotovo eteričnu produhovljenost, a transparentnost uglačanog mramora omogućuje usporedbu s alabasterom. Detalji lica brižljivo su oblikovani. Očne šupljine duboko su usječene i sada prazne, a nekoć su, po svemu sudeći, bile ispunjene obojenom staklenom pastom. Kosa je od sredine tjemena prema ušima razdjeljcima podijeljena u dvanaest segmenata, nalik kriškama dinje. Na njima su minuciozno urezane vlasi. Kriške su na zatiljku sakupljene i isprepletene u punđu. Pitanje atribucije ovog portreta nije u potpunosti definirano. Sličnost pojedinih fizionomskih detalja s nizom odgovarajućih detalja na portretima Plautile sačuvanim na novcu rezultirala je pretpostavkom o mogućoj atribuciji ove glave toj zlosretnoj zaručnici, kasnijoj supruzi cara Karakale. Kontrastiranjem kolorističkih te plastičkih detalja zrcalno glatkim površinama mramora kipar je dosegnuo visoke likovne domete koji glavu svrstavaju među najljepše ženske portrete u rimskoj kamenoj plastici. Suvenir u kutiji s ručkom na kojoj je otisnut opis suvenira na hrvatskom i engleskom jeziku.

60,00 

Opsežan katalog nastao uz istoimenu izložbu – Arheologija i turizam. Poglavlja, kojima su autori suradnici na projektu, otkrivaju slojevitu problematiku daljnjeg bavljenja temom. Radi se o hrvatskoj arheološkoj baštini uz naglaske lokaliteta uvrštenih ili kandidiranih za Listu svjetske kulturne baštine. Obrađeno je više od dvadeset lokaliteta Hrvatske uz nekoliko arheoloških itinerara. Nezaobilazan je niz arheoloških parkova i lista od sedam pećinskih lokaliteta. Pred sam kraj knjige poglavlje Oživljena povijest donosi svjetlo u pogledu ostvarenja suživota arheologije i turizma – predstavljene su manifestacije dokaz uspješnosti arheološko-turističkog idejnog projekta u okviru godišnjih turističkih događaja. Naposljetku, donose se teorijska razmatranja, mogućnosti turističke eksploatacije te eksperimentalna arheologija i turizam s inovacijama i novim metodama arheološke prakse. Kompletan sadržaj i autore potražite u kratkom pregledu publikacije.

53,09 

Prigodom rekonstrukcije i uređenja Opatovine 2002. pred zapadnim ulazom u crkvu sv. Franje stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu otkrili su ostatke kasnosrednjovjekovnog groblja te proveli arheološko iskopavanje. Osim tragova prvog savezničkog bombardiranja Zagreba 1944. godine, na koje se najprije naišlo, tijekom iskopavanja otkriven je manji dio nepoznatoga zagrebačkog kasnosrednjovjekovnog groblja, a ispod i između grobova i tragovi ranosrednjovjekovnog naselja. O naselju koje je postojalo od 8. ili 9. pa sve do 13. st. svjedoče brojni ulomci keramičkih posuda, a njegovu ranijem razdoblju pripada zasad jedini hrvatski nalaz kamene peći (ognjišta), karakteristične sastavnice slavenske poluzemunice onog vremena. O naseobinskoj prirodi nalazišta govore i nalazi životinjskih kostiju, zgure i grafita, a o njegovu trajanju u kasnijem razdoblju, osim već spomenute keramike, i nalazi novca iz 12. i 13. st. Naselje je tijekom 13. st. zamijenio samostan uz koji je sagrađena crkva. Tek koje desetljeće kasnije u crkvenom se dvorištu razvilo groblje, koje se također nalazilo zapadno i sjeverno od crkve i samostana. Za kronologiju groblja važni su nalazi mađarskoga, bavarskoga i austrijskoga srebrnog novca. Ukopi u prvoj polovici 14. st. bili su rijetkost, ali su u drugoj polovici 14. st. i tijekom 15. st. postali česti pa čak i vrlo brojni. Početkom 16. st. broj ukopa naglo se smanjio, a sredinom 16. stoljeća pokopavanje je i posve prestalo. U drugoj polovici 17. st. crkva je proširena prema zapadu te je njezina tada novoizgrađena lađa zauvijek prekrila velik dio kasnosrednjovjekovnoga groblja. Kompletan sadržaj pogledajte u kratkom pregledu publikacije.

6,64 

Drugi svezak iz serije Katalozi i monografije Arheološkog muzeja u Zagrebu: Sarvaš – neolitičko i eneolitičko naselje . U publikaciji muzejska savjetnica Jacqueline Balen donosi aspekte vezane uz lokalitet Sarvaš obrađujući tristo tri predmeta neolitičkog i eneolitičkog porijekla pohranjenih u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ističe se važnost podunavskog lokaliteta Sarvaš na način da mu se vrijednost izjednačava s drugim znanim podunavskim pretpovijesnim nalazištima, kao što su Vučedol, Bapska i Vinkovci. Autorica u publikaciji nudi kronološki tijek arheoloških istraživanja sarvaškog tla pritom iznoseći povijest nalazišta i stanje istraživanja. Nastavak pruža uvid u predmete koji se nalaze u fundusu Muzeja. Porijeklo se predmeta temeljito opisuje u poglavljima o neolitiku sa Starčevačkom i Sopotskom kulturom te u poglavlju o eneolitiku s Badenskom, Kosolačkom i Vučedolskom kulturom. Kompletan sadržaj pogledajte u kratkom pregledu publikacije.

19,91 

U vodiču je obrađena zbirka egipatskih starina Arheološkog muzeja u Zagrebu. Ova zbirka najznačajnija je i jedina sustavna kolekcija tog tipa u Hrvatskoj, a prema broju predmeta i njihovoj raznolikosti među zanimljivijima je u Srednjoj Europi. Vodič obrađuje povijest prikupljanja staroegipatskih predmeta i zagrebačke zbirke i daje kratku kronologiju dinastijskog Egipta. Zbirka je predstavljena prema grupama predmeta koje čine brončani kipovi, sarkofazi, stele, skulptura, grobna oprema, nakit, posuđe i kozmetički pribor, amuleti, kanopske vaze, papirusi i Zagrebačka mumija i Zagrebačka lanena knjiga.

5,00 

Prethodno
Sljedeće

Kupnjom u webshopu podržavate muzejski i znanstveni rad Arheološkog muzeja u Zagrebu

Besplatna
dostava

Jednostavna
kupovina

Vrhunska
kvaliteta

Sigurna
kupnja

Korisnička
podrška

Kategorije

izdvojene kategorije

Publikacije

Replike

Suveniri

Za djecu

Usluge