Vučedolska golubica

Glinena posuda u obličju ptice (kopija), Vučedol – Gradac (Vukovar, Hrvatska) Kultna posuda obličja stiliziranog prikaza ptice (tzv. Vučedolska golubica) s naglašeno voluminoznim tijelom, osovljenim na tri ravne, čepaste nožice. Leđa, rep i prsa bogato su ukrašeni rovašenim ornamentom, ispunjenim djelomice sačuvanom bijelom inkrustacijom. Kultna posuda u obličju ptice najpoznatiji je nalaz vučedolske kulture. Nađena je na eponimnom lokalitetu Vučedolu blizu Vukovara, značajnoj točki na arheološkoj karti Europe. Riječ je o keramičkoj, šupljoj posudi u koju bi moglo stati oko pola litre tekućine. Pretpostavlja se da je u vrijeme religijskih svetkovina pri izvođenju stanovitih rituala u njoj bila tekućina, koja je možda bila halucinogena. Oprečna su, međutim mišljenja koju vrstu ptice prikazuje, jedni naime tvrde da je u pitanju golubica, dok su drugi mišljenja da je riječ o jarebici. Zanimljivo je da su obje zastupljene u simbolici i vjerovanju nositelja vučedolske kulture. Male ptice, osobito golubice, od davnima su bile pratiteljice Velike Majke, odnosno Velike Božice, ženskog božanstva s mnogo imena, koje utjelovljuje obožavanje plodnosti i zemlje. Jarebice su pak povezane s muškim božanstvima i poglavito metalurgijom. One, naime, u trenucima opasnosti simuliraju šepanje, a hromost ih najviše povezuje s hromim kovačem Hefestom. Vučedolska kultura (3. Tisućljeće pr. Kr.) ponikla na prostoru istočne Slavonije u vrijeme kad se u Mezopotamiji prvi put pojavilo pismo, a svoj vrhunac moći i rasprostranjivanja, diljem gotovo cijele istočne i srednje Europe, dosegla je u razdoblju nastanka megalitskih kultura zapadne Europe.