Opatovina: tragovi povijesti izgubljene u sadašnosti: rezultati arheoloških iskopavanja pred crkvom svetog Franje u Zagrebu 2002. godine

Prigodom rekonstrukcije i uređenja Opatovine 2002. pred zapadnim ulazom u crkvu sv. Franje stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu otkrili su ostatke kasnosrednjovjekovnog groblja te proveli arheološko iskopavanje. Osim tragova prvog savezničkog bombardiranja Zagreba 1944. godine, na koje se najprije naišlo, tijekom iskopavanja otkriven je manji dio nepoznatoga zagrebačkog kasnosrednjovjekovnog groblja, a ispod i između grobova i tragovi ranosrednjovjekovnog naselja. O naselju koje je postojalo od 8. ili 9. pa sve do 13. st. svjedoče brojni ulomci keramičkih posuda, a njegovu ranijem razdoblju pripada zasad jedini hrvatski nalaz kamene peći (ognjišta), karakteristične sastavnice slavenske poluzemunice onog vremena. O naseobinskoj prirodi nalazišta govore i nalazi životinjskih kostiju, zgure i grafita, a o njegovu trajanju u kasnijem razdoblju, osim već spomenute keramike, i nalazi novca iz 12. i 13. st. Naselje je tijekom 13. st. zamijenio samostan uz koji je sagrađena crkva. Tek koje desetljeće kasnije u crkvenom se dvorištu razvilo groblje, koje se također nalazilo zapadno i sjeverno od crkve i samostana. Za kronologiju groblja važni su nalazi mađarskoga, bavarskoga i austrijskoga srebrnog novca. Ukopi u prvoj polovici 14. st. bili su rijetkost, ali su u drugoj polovici 14. st. i tijekom 15. st. postali česti pa čak i vrlo brojni. Početkom 16. st. broj ukopa naglo se smanjio, a sredinom 16. stoljeća pokopavanje je i posve prestalo. U drugoj polovici 17. st. crkva je proširena prema zapadu te je njezina tada novoizgrađena lađa zauvijek prekrila velik dio kasnosrednjovjekovnoga groblja. Kompletan sadržaj pogledajte u kratkom pregledu publikacije.